Elma Godinjak ubijena uprkos zabrani prilaska: Ko je ponovo zakazao?

U sarajevskom naselju Dobrinja, gdje je Elma bezuspješno pokušala pronaći svoj životni mir i novi početak, i danas šok i tišina. 

"Užas. Nema zaštite, nema države. Nemoguće je ovo šta se dešava. Nismo sigurni ni na ulici, ni za dijete ni za sebe", smatra jedna gospođa iz Sarajeva.

"Stvarno sam se iznenadila. Tako mi je žao. Vidite kakva je situacija. Ne mogu zaštiti ženu, žena je prijavila. Imao je zabranu prilaska, to ništa ne znači očito. Grozno", dodaje druga naša sagovornica.

Ana Kotur Erkić, aktivistkinja i pravnica ističe da je ključno pitanje kako je moguće da je ubica prošao samo s mjerom na papiru:

"Ključno pitanje koje se postavlja: kako je neko nakon dvije prijave, nakon brakorazvodne situacije koja je sama po sebi riziko faktor, nakon pojave čovjeka koji radi u agenciji koja se bavi zaštitom, te ima pristup mehanizmima praćenja, pristup oružju - kako je neko mogao dozvoliti da prođe samo sa mjerom na papiru."

Zaštitna mjera ponovo nije zaštitila žrtvu. Prošle godine slavodobitno su najavljene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja prema ženama koje su potom usvojene u Parlamentu FBiH. Isticano je da će od sada nasilnici nositi električne narukvice kada im se izreknu mjere zabrane prilaska. U praksi toga još uvijek nema.

"Ono što je konkretan problem sa MUP-ovima jeste da oni nisu u toku sa Zakonima jer onog dana kada je stupio Zakon morali su imati mehanizam, ili u nekom kratku roku da se obezbijedi. Pošto se to nije desilo mi opet imamo prazninu u praksi u odnosu na ono što piše na papiru", dodaje Ana Kotur Erkić.

Stručnjaci objašnjavaju da je i do sada većina ubica ranije bila prijavljena zbog porodičnog nasilja i da se u tome dodatno ogleda važnost pravovremene reakcije. No, očito je da se obrazac ponavlja usljed sporosti sistema. Prema Zakonu pomoć i podršku žrtvama nasilja dužni su pružiti policijski organi, tužilaštva, sudovi, organi starateljstva, zdravstvene i obrazovne ustanove, te zavodi za besplatnu pravnu pomoć.

"Šta su organi sigurnosti poduzeli? Oni ne mogu ništa dok se ne desi, sad kad je ubijena mogu. Mjeriti koliko je bio ulaz u haustor. Zaglavili pola Dobrinje, nešto mjere. Šta sad mjeriš? Skloni te ljude sa ulice, svaka mahala ima jednog potencijalnog ubicu. Kažu: neće, ne znamo šta ćemo sa njim", ističe profesor Vedran Zubić.

Borka Rudić iz Udruženja BH novinari smatra da nasilje kado društveni oblik ponašanja nije samo legitimizirano.

"Nego smo ga I legalizirali jer nema kraja ubijanju žena, poništavanju žena kao osoba. Nema kraja ovom sveopštem nasilju prema žrtvama", dodaje.

Do sprečavanja tragedija moglo bi doći i kada bi sudovi mnogo agilnije određivali mjere pritvora. Izostanak toga i u ovom slučaju pokazao se fatalnim.

Zamjenica ministra za ljudska prava BiH Duška Jurišić ističe da su MUP i Tužilaštvo KS dužni objasniti zašto nije zatražen pritvor jer je, prema određenim saznanjima, Elma prijavljivala kršenje mjera zabrane prilaska. 

"To su mjere, koje su propisane novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama Federacije BiH uključujući i kaznu do tri godine zatvora u slučaju kršenja mjera zabrane približavanja žrtvi. Ukoliko je bilo sistemskih propusta, pojedinci moraju odgovarati", kaže Duška Jurišić.

U stvarnosti se ponovo pokazalo da je psihičko nasilje samo jedna stepenica prije femicida. U isto vrijeme elektronska narukvica predviđena zakonom praktično je blokirana u labirintima spore birokratije - između federalnog i kantonalnog nivoa. Stravične statistike o ubistvima ne alarmiraju ih. Da je sve do sada implementirano, Elma bi na vrijeme dobila upozorenje da se skloni, a najbliža policija alarm da krene prema lokaciji. Umjesto takve preventivne reakcije još jedno dijete ostalo je bez majke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad